Luk 9
a[Mt 10:1-15; Mk 6:7-13]
 
bMt 28:19+; Mk 16:15+
cLu 10:4+
Luk 9
d[Mt 14:1-2; Mk 6:14-16]
 
eLu 23:8
Luk 9
f[2King 4:42-44; Mt 14:13-21; Mk 6:30-44; Yo 6:1-13]
 
Luk 9
g[Mt 16:13-20; Mk 8:27-30]
 
hYo 6:68+, 11:27
Luk 9
i[Mt 16:21-23; Mk 8:31-33]
 
Luk 9
j[Mt 16:24-28; Mk 8:34-9:1]
 
kMt 10:38+; Lu 14:27
lLu 17:33; Yo 12:24+
mMt 10:33; Lu 12:9; 2Tim 2:12
Luk 9
o[Mt 17:1-8; Mk 9:2-8]
 
qIgham 34:29; Yo 1:14; 2Pe 1:16+
rIgham 40:34+
sMbo 2:7; Is 42:1; Lu 3:22
Luk 9
t[Mt 17:14-20; Mk 9:14-29]
 
u[Mt 17:22-23; Mk 9:30-32]
Luk 9
u[Mt 17:22-23; Mk 9:30-32]
 
vLu 9:22
wLu 18:34
Luk 9
x[Mt 18:1-5; Mk 9:33-37]
 
yMk 10:35+; Lu 22:24+
zMt 10:40+; Yo 13:20
Luk 9
aa[Mk 9:38-40]
 
abMt 12:30; Lu 11:23; 1Kor 3:1-9
acYo 4:9
ad2King 1:10+; Mk 3:17
Luk 9
ae[Mt 8:19-22]
 
af2Kor 8:9; Pil 2:6+
agLu 17:32; Pil 3:13+

Luke 9

Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru pa uraat a

1Muri ghoro, Yesu ipoi taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tinim tilup di, ve irei tapiri irau di, leso tigharaat moroghooŋ naol naol. Ve ighur avuvu samsamiadi tisob tineep ila sambadi, leso tindiir di tighau pa tamtoghon. 2Ve imbaaŋ di tila ighaze tivotia pooz to Maaron pa tamtoghon, ve tigharaat yes moroghooŋa le tinidi popoia. b

3Yesu isaav padi ighaze: “Sawa to ala, alaagh toman mbeb naol malep. Tovenen akis mbeb eta inimale titi, pelpeel, aniiŋ, ve yaam malep. Ve nonogiiŋa tiam paam, agham ru malep. Ee moghon to ineep ila tinimim, nene iraua. 4Ighaze ala avot ndug eta, ruum sine to ighaze tighur gham pani, aneep ila ruum tonenen moghon le irau apul ndug tonowen ve ala. 5Ve ighaze ndug eta lolodi pa tigham gham maau, ve tizurun gham, yam atut aghemim ve ghavuur todi izi, ghoro apul ndug todi ve ala. Leso inim ghilalooŋ padi pa sosor todi.” c

6Yesu isavsaav padi le isob, ghoro tipuli, ve tila tilaagh irau ndug ndug, ve tivovotia varu poia pa tamtoghon. Ve ndug sine to tila padi, tigharaat moroghooŋa todi paam.

Erod igham ŋgar naol pa Yesu d

7Erod, ye daba to iŋgin taan suruvu to Galilaia. Ilooŋ Yesu varu pa uraat to ye ighamghami, le igham ŋgar naol. Pasa, tamtoghon pida tisavsaav tighaze Yesu, ye Yoan ŋgeu rughuzaaŋa to imaat ne, ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ. 8Ve tamtoghon pida tighaze ye propet Ilia to ivot muul. Ve pida tighaze Yesu, ye propet muŋgina eez to imaat alok wa, ve aazne imundig muul ve inim. 9Tauto Erod isaav pa tau ighaze: “Yoan, you nambut motin lua wa. Nowe sei kat to naloŋlooŋ varu tighaze ye ighamgham mbeb gharatooŋadi ivotvot?” Tovenen ikalkaal ataam ighaze le ighita Yesu. e

Yesu ipan tamtoghon ndiŋndiŋ liim (5000) f

10Yesu mbaŋooŋa toni tila tigham uraat le isob, ghoro timuul tinim tivot toni, ve tipaes pani pa uraat to tighami. Yesu igham di ve yesŋa tipul ival tiina, ve tila pa taan suruvu to ineep igharau ndug Betsaida. Leso eŋgendi tineep. 11Eemoghon ival tiina tilooŋ varudi, ve titaghon di tila. Yesu ighita di, ve igham di toman lolo poia, ve isavsaav padi pa pooz to Maaron, ve igharaat moroghooŋa todi le tinidi popoia.

12Tinepneep le rabrab izi, ghoro taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tila tisaav pani tighaze: “Ughita. Taneep izi ndug balim. Usaav pa ival tiina tonene tila pa ndug pida to tineep tataŋgan. Leso tikaal adi aniiŋ ve ndug to ghenooŋ.”

13Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Maau. Yam taumim agham aniiŋ padi ve tighan.”

Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, iit aad aniiŋ naol maau. Ughita. Nene mberet liim, ve iigh ru moghon. Pale irau ival tiina tonene wa? Ma vena? Ughaze nila nighol aniiŋ pida paam padi?”
14Tisaav tovene pasa, ival tiina tonowen, nditamoot moghon irau ndiŋndiŋ liim (5000) ma venen.

Yesu isaav padi muul ighaze: “Aghur tamtoghon ila rouŋ rouŋ, ve asaav padi mboledi izi. Aghur tamtoghon irau tamoot ru saaŋgul (50) ila rouŋ eŋaeŋa.”

15Tovenen titaghon Yesu aliŋa, ve tila tighur ival tiina tonenen ila rouŋ rouŋ, ve mboledi izi. 16Ghoro Yesu igham mberet liim toman iigh ru tonowen, ikis di, ve mata izala pa sambam ve ipait Maaron pa aniiŋ tonenen. Isuŋ le isob, ghoro iteev mberet toman iigh ru tonenen, ve ighuri ila taghoniiŋa toni nimadi, ve anadi tila tireii pa ival tiina tonowen. 17Tisob tighan le apodi isuŋ. Ve avodi alulu to izi ne, tiŋgoog di, ve tinonog di tila nakaral saaŋgul ve ru le tivon.

Petrus ivotia Yesu ighaze ye Mesia g

18Sawa eez, Yesu toman taghoniiŋa toni eŋgendi tineep, ve ye isuŋsuŋ. Isuŋ le isob ghoro ighason di ighaze: “Laak, tamtoghon tigham ŋgar payou tighaze you sei?”

19Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Ndiran pida tighaze yom Yoan ŋgeu rughuzaaŋa, pida tighaze yom propet Ilia, ve pida tighaze propet muŋginadi to timaat alok wa, yom todi eez to imundig pa mateeŋ ve inim.”

20Yesu ighason di muul ighaze: “Ve yam taumim, aghaze you sei?”

Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Yom Mesia. Maaron ighur ghom pa ugham mulin tamtoghon toni itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni.” h

21Petrus isaav le isob, ghoro Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tivotia saveeŋ tonenen pa tamtoghon eta malep.

Yesu isavia mateeŋ ve mundigiiŋ toni i

22Sawa tonenen, Yesu isaav ghazooŋa pa taghoniiŋa toni ighaze: “Tamtoghon Natu, ye pale imbaad pataŋani naol, ve yabyabuuŋ tiina ighami itaghon Tama Maaron ŋgar toni. Ve yes pooza toman daba to watooŋrau ve yes ŋgara to tutuuŋ pale tizuruni, ve tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, Maaron pale ipamundigini pa mateeŋ.”

Ataam to tataghon Yesu j

23Yesu isaav pa tamtoghon tisob to yesŋa tinepneep: “Ighaze tamtoghon eta lolo pa inim leg ve itaghon ataam tiou, ye irau itatan tau, imbaad ai pambarooŋ toni irau sawa isob, ve inim itaghon ghou. k

24Pasa, tamtoghon to ighaze ikaal ataam pa tau leso ineep poia izi taan, ye pale ilale. Ve ighaze tamtoghon eta lolo ee moghon, ve ipul tau payou, nene pale igham nepooŋ poia ila to Maaron. l

25Ighaze tamtoghon eta igham mbeb popoiadi to taan tisob tinim le, eemoghon tau anunu ilale, nene pale mbeb naol tonowen tiuuli vena? Maau.

26“Ighaze tamtoghon eta maya payou ve saveeŋ tiou, ve ipesamun ghou, sawa to Tamtoghon Natu imuul inim, ve ipatooŋ yesuru Tama Maaron, ve aŋela toni patabuaŋa tapiridi ve ŋgurubadi ivot ighazooŋ, nene pale ye maya pa tamtoghon tonenen paam, ve ipesamuni. m

27“Ve alooŋ. You nasaav payam kat. Tamtoghon pida to itiŋa tayondyood ne, pale timaat sone, ve tighita Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ.”
(9:27) Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mk 9:1.


Yesu ipatooŋ ŋguruba ivot ighazooŋ o

28Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ve mboŋ liim ve tol inim ila, ghoro igham Petrus, Yoan, ve Yakobus, ve yes paaŋ moghon tizala lolooz eez. Leso isuŋ tonowe. 29Ye isuŋsuŋ, ve nagho itoora, ve nonogiiŋa toni paam ipisosooŋ ve isul kat. 30Mala maau ve ndiran ru, Mose ve Ilia, tivot toni toman ŋgurubadi tiina. Tisavsaav toman Yesu pa uraat to ye pale ighami izi Yerusalem, ve ataam to ye pale igham mulin tamtoghon, ve ipul taan ve imuul izala pa sambam.
(9:30-31) Lukas imbood saveeŋ ila yes Grika aliŋadi ighaze Mose ve Ilia tisavsaav pa ‘Eksodos’ to Yesu. Pughu tovene: Buk to Baibol to inim ru pani, ‘Kisim Bek,’ tiwaat iza ila Grik aliŋadi tighaze ‘Eksodos.’ Saveeŋ tonene, pughu tovene: ‘ataam to tavot tala.’ Buk tonowen isavia ataam to Maaron igham mulin yes Israela nditimbudi pa pataŋani todi, ve igham di tipul Isip, ve tinim ye tau le. Yesu uraat toni, nene ŋgara raraate. Pasa, mateeŋ ve mundigiiŋ toni, nene ataam paghu to Maaron igham mulin ghiit pa pataŋani to sosor toit. Leso samia tapiri ikis ghiit muul sob, ve tanim Maaron le.
32Petrus toman ndita ru tigheen le lolodi imaagh kat. Sawa to timundig ve matadi pakia, tighita Yesu ŋguruba, ve ndiran ru to tiyondyood tomani. q

33Tinepneep le ndiran ru tonowen tighaze tipul Yesu, ve Petrus isaav ila pa Yesu ighaze: “Tiina, taneep sualen le poiawaat kat. Vena, pale nirei mbeez tol? Eez payom, eez pa Mose, ve eez pa Ilia.” Aliŋa tonene, ye igham ŋgar pooi ve isavia ne maau. Isaav sorok.

34Petrus isavsaav, ve yaghur tae izi inim le ikau di. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di. r

35Ghoro tilooŋ Maaron aliŋa ivot ila yaghur tae tonowen lolo ighaze: “Nanan natug. You taug nasia ve naghuri pa uraat tiou wa. Alooŋ aliŋa, ve ataghoni!” s

36Saveeŋ tonene isob, ve matadi ila le tighita Yesu eŋgeni. Mbeb to tighita, tisavia pa tamtoghon eta rikia maau. Ineep todi moghon le muri ghoro, tivotia.

Yesu indiir avuvu samia pa pain kainaŋen eez t

37Yesu toman taghoniiŋa toni tol tonenen tineep mboŋ ndugizau, ghoro tipul lolooz, ve timuul tizila le tindeeŋ ival tiina kat to tiŋarua di tinim. 38Ŋgeu eez to ineep ila ival tiina tonowen lolodi, imboob ila pa Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, you nataŋ roran ghom: Unum ughita natug tonene ve uuli lak! Natug ghora ee moghon kat, ve avuvu samia izeeva. Ighaze imundig pani, nene rikia moghon iyak tiina, itap izila taan, tua ikatotooŋ, ve mbeera izi. Mbeb tonene iwaghamuni le isami kat. Ve ipulpuli maau. 40You nataŋ roran taghoniiŋa tiom naghaze tindiir avuvu samia tonene ighau pani. Eemoghon titoova, le tiraua maau.”

41Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Oyai, yam tamtoghon to aazne, aghur ila maau, ve ŋgar tiam iwaghamgham kat. Itiŋa takaria nepooŋ wa. Tovenen naghaze pa ŋgar tiam ivot ve aghilaal ris. Eemoghon maau. Moghon moghon, yam agham pataŋani payou. Pale ŋeez o ateg izi? Poia. Ugham natum inim.”

42Pain tonowen iŋarua Yesu ila, ve avuvu samia tonowen imundig pani, ve ipiyaava izila taan, ve igham tua ikatotooŋ. Tovenen Yesu iyaan avuvu samia ighau, ve igharaat pain tonenen le tini poia. Ghoro ighuri imuul ila to tama. 43Yes to tighita mbeb gharatooŋa tonenen, tisob ruŋadi iza pa Maaron tapiri, le ŋgar todi isob.

Yesu iyol aliŋa muul pa mateeŋ toni u

Tamtoghon tighita uraat gharatooŋadi naol to Yesu ighamgham di ne, ve tisob avodi ikaak. Tovenen Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze:
44“Yam aghur taliŋamim pooi pa saveeŋ tonene. Tamtoghon Natu, pale tighuri ila koia nimadi.” v

45Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, eemoghon tighazooŋ pani maau. Tikankaan pani. Pasa, pughu iyooŋ padi. Eemoghon tighason Yesu pa saveeŋ toni pughu maau. Pasa, timatughez. w

Sei to iza tiina kat? x

46Sawa eez, taghoniiŋa toni tiwazoran di pa sei todi to iza tiina ilib padi tisob. y

47Yesu iwatag ŋgar to ineep ila lolodi wa. Tovenen igham pain kainaŋen eez inim, ve ipayoonda iyoon izi ye dige, 48ve isaav padi: “Ighaze tamtoghon eta mata iŋgal ghou, ve igham pain tonene ve iuuli pa you izag, nene ye igham ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta igham ghou, nene ye igham Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne paam. Pasa, yes to tineep ila yam lolomim, ve tamtoghon matadi izi padi tighaze ledi izadi maau, nene Maaron ighita di ighaze izadi tintina.” z

Tamtoghon to ighaze ighur koi pait maau, nene inim itaad ite aa

49Yoan ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu ighaze: “Tiina, yei nighita ŋgeu eez indirndiir avuvu samsamiadi ila yom izam. Eemoghon ye itaghon ghiit pa lupuuŋ toit tonene maau. Tovenen yei niŋgalsekini nighaze igham tovene malep.”

50Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Ai, yam agham vene malep. Pasa, tamtoghon to ighaze ighur koi payam maau, nene inim itamim ite, ve irau iuul gham.” ab

Ndug eez to Samaria lolodi pa tigham Yesu maau

51Sawa to Maaron ighaze igham Yesu imuul iza ila pa ndug sambam, nene inim igharau wa. Tovenen Yesu ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze izala pa Yerusalem. 52Ye imbaaŋ tamtoghon pida timuuŋ tila pa ndug eez to Samaria, leso tigharaat ataam pani. 53Eemoghon tamtoghon to ndug tonowen tilooŋ tighaze Yesu ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze izala pa Yerusalem, tovenen lolodi pa tighami maau. ac

54Taghoniiŋa toni ru, Yakobus ve Yoan, tighita mbeb tonene le irau lolodi maau. Tovenen tighason Yesu tighaze: “Tiina, ughaze nigham vena? Pale nighason Maaron, leso igham yab sambam ve izi inim, ve ighan tamtoghon tonowen?” ad

55Eemoghon Yesu itoora ve iyaan di. 56Ghoro tipamundigin laghooŋ todi muul, ve tila pa ndug ite.

Ataam to tataghon Yesu ae

57Yes tilaghlaagh taghon ataam tila, ve ŋgeu eez isaav pa Yesu ighaze: “Ndug sine to yom ughaze ula pani, you pale nataghon ghom ve ituru tala.”

58Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Ŋgavuun sagsag ledi inadi ila taan saambu. Ve man to tirovroov ila tata paroŋania, ledi rumadi izala ai. Eemoghon Tamtoghon Natu, ye le ina to ghenooŋ maau.” af

59Ghoro Yesu isaav pa ŋgeu ite ighaze: “Unum utaghon ghou.”

Eemoghon ŋgeu tonowen ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, vena? Irau upul ghou namuul nala naneep toman tamaŋ? Ve nasaŋani le imaat ve natavia, ghoro nalat nataghon ghom?”

60Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. Yes to ledi ghilalooŋ pa Maaron maau ve titaghon ataam to mateeŋ, yes irau titavia mateeŋa. Eemoghon yom, ghoro ula uvotia pooz to Maaron pa tamtoghon.”

61Ghoro ŋgeu ite, ana inim ve isaav pa Yesu ighaze: “Tiina, you naghaze nataghon ghom. Ve vena? Irau upul ghou namuul nala pa ndug tiou ve yeiŋa nditag nineep ris? Ve nakis nimadi le isob, ghoro nalat nataghon ghom.”

62Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. Ighaze tamtoghon eta igham pooz pa waaŋ ve indandaleel, nene irau igham poian pooz to Maaron uraata maau.” ag

Copyright information for TUCO